Gruja Petrol

Fudbalska reprezentacija Srbije počinje svoje utakmice u grupnoj fazi Svetskog prvenstva u Kataru, međutim i sam plasman na ovo prvenstvo je veliki uspeh za našu reprezentaciju.

Mnogi ljubitelji fudbala moći će da uživaju gledajući utakmice putem tv prenosa ali ima i onih koju su odlučili da otputuju u Katar i gledaju utakmice uživo.

Jedan od njih je i Zoran Babić iz Žitišta koji se odlučio da ide na Svetsko prvenstvo par meseci ranije pre samog održavanja.

Write comment (0 Comments)

ZREPOK je ove godine podržao 14 projekata u ukupnom iznosu od 500 hiljada dinara.

Ove godine tri školska centra sa teritorije opštine Žitište i mesna zajednica Banatski Dvor dobila su sredstva.

OŠ "Nikola Tesla" Banatsko Karađorđevo 60.300 dinara,
OŠ "Sveti Sava" Žitište 35.000 dinara,
OŠ "Miloš Crnjanski" Srpski Itebej 26.400 dinara i MZ Banatski Dvor 25.050 dinara.

Sredstva će biti upotrebljena za ozelenjavanje javnih površina odnosno za uređenje dvorišta osnovnih škola.

Write comment (0 Comments)

Kafic koji iza sebe ima tradiciju kvalitetnog provoda i stalnih nasmejanih gostiju, caffe Art, nakon kraće pauze svojim svetlima ponovo je obasjao Žitište sa potpuno renoviranim enterijerom

Dođite i uživajte u prvoj jutarnjoj kafi, ili u popodnevnom opuštanju sa prijateljima uz širok asortiman alkoholnih i bezalkoholnih pića. Sa Vama od 1998. godine.

U petak 25. novembra svečano je otvaranje zimske sezone uz Parlament bend.

Očekujemo vas. Dobro došli - poručuju iz caffe ''ART'' u Žitištu

Write comment (0 Comments)

U nedelju 13. novembra 2022. godine održaće se izbori za članove Saveta rumunske nacionalne manjine u Srbiji.
 
Lista ”Rumuni zajedno za bolju buducnost” poziva sve građane koji su upisani u posebni birački spisak da iskoriste svoje pravo i da glasaju za listu broj 1 na glasačkom listiću ”Rumuni zajedno za bolju budućnost”.
 
Biračka mesta se nalaze u Torku u prostorijama Doma kulture i Osnovne škole “Đorđe Kožbuk, glasa se u vremenu od 7 do 20 časova.
Write comment (0 Comments)

Tri generacije porodice Knežević osnovale su destileriju, a san dug 20 godina konačno je doživeo svoju javu.

Sve je počelo u bašti ispod stabala šljive i odatle se priča proširila dalje. Milan i Nataša imaju troje dece, a svi poslovi oko destilerije ravnopravno su raspoređeni i svako ima svoj zadatak.

Tradicija i nove tehnologije i metode malo se prepliću potvrdio nam je Nikola. Oba sina imaju po svoj kazan oko kojeg vode računa kao i oko samog procesa proizvodnje rakije.

Najmlađi član domaćinstva je Marija koja je preuzela dobar deo posla jedne domaćice kao i deo oko destilerije. Tri vrhunske vrste rakije služe se u ovoj kući svim gostima kao i domaćim dok sede i prave planove za budućnost.

Više u prilogu Rtv Santos

Write comment (1 Comment)

U vrtićima naše Predškolske ustanove od ove radne godine realizuje se novi program rada koji deci omogućava da na najbolji mogući način stiču znanja i veštine koje su im potrebne tokom celog života.

Vaspitačice su znanja stečena tokom obuke o primeni novih Osnova implementirale u svoju praksu, pa su promene vidljive već od samih ulaznih vrata svih vrtića.

Vaspitno- obrazovni rad u žitištanskom vrtiću u toku protekle radne godine odvijao se pod mentorstvom, a rezultati takvog rada vidljivi su deci, njihovim porodicama ali i celokupnoj lokalnoj zajednici. Danas mališani u vrtićima uče kroz teme/ projekte koje razvijaju u svojim vaspitnim grupama. 

Istraživačke aktivnosti im omogućavaju da se bave za njih smislenim temama na prihvatljiv način - kroz igru. Dok jaslenci uživaju u za njih uređenom prostoru koji podstiče celokupan razvoj, najmlađi uče kako da se osamostale kroz projekt "Obuci se", nešto starija deca istražuju beskraj, a oni još stariji bave se istraživanjem na temu "Pre i posle".

Pripremne grupe istražuju  specifičnosti Republike Kine, ali istražuju i život životinja na farmi. Veliku podršku deci i vaspitačima pružaju saradnici koji se uvek rado odazivaju pozivu i nesebično sa decom dele svoja značajna iskustva. U vrtiću vlada vedra atmosfera dobrodošlice i prihvatanja različitosti u svakom smislu, jer takvo okruženje obezbeđuje da se  dobro osećaju kako deca, tako i odrasli. Delić života u vrtiću dočaravaju fotografije sa raznolikih aktivnosti.

Write comment (0 Comments)

U Tordi je 19. novembra održana centralna manifestacija povodom Dana Mađarske dijaspore.

Na manifestaciji su učestvovale folklorne grupe, narodni orkestri, pevači, recitatori i citraši iz Torde, Kule, Novog Knezevca, Maradika, Vojlovice, Pančeva i Kikinde.

Manifestaciju je otvorio Aron Šutuš , predsednik Kulturnog Saveza Mađara u Vojvodini, a pozdravio Janoš Dobai, predsednik MZ Torda kao i Tamas Masa, sveštenik.

Write comment (0 Comments)

Opština Žitište je poznata po proizvodnji živinskog mesa. Ištvan Zima  iz Novog Itebeja,  bavi se živinarstvom od osamdesetih godina. Tada je među prvima napravio farmu pilića pored kuće i počeo da radi.
  – Ta farma je izgrađena u sistemu tadašnjeg bečejskog “Živinoprometa”, a kum i ja smo je pravili da bismo popunili državne kapacitete kojih ima ovde u Itebeju, Hetinu, Banatskom Karađorđevu, Tordi, što je kasnije kupila Kompanija “Matijević”. Plan je bio da mi odgajamo živinu, a da se klanje obavlja u Žitištu. Međutim, kum i ja smo ranije napravili ovu farmu, i nismo imali pravo da radimo drugima, nego samo matičnoj kompaniji. Pre toga sam odgojio dve ture kvalitetnog matičnog jata i to je bio moj početak. Niko nije imao takvu farmu u okolini. Bili smo mladi i ambiciozni i kako sam tada počeo da radim, nastavio sam, a uzeo sam u zakup objekat i od pokojnog kuma – ističe naš sagovornik.    
Zima ima ugovorenu proizvodnju. Piliće dobija od bečejskog “Agroprodukt – Šinkovića”, za koje kaže da su jedni od najboljih, jer imaju svoje matično jato i  inkubatore. Oni im obezbeđuju i hranu. 
* Kapacitet farmi je 32.500 pilića, a ima pet turnusa godišnje
Kapacitet farmi je 32.500 pilića, a ima pet turnusa godišnje. Ranije su imali i do šest. Jedan turnus, kako kaže Zima, trajao je 45 dana. Pošto sada živinu prodaju Industriji pilećeg mesa “Avramović” iz mačvanskog Jarka, koja ima svoju klanicu, a oni žele malo veće piliće, drže ih malo duže u tovu, tako da su tu 48-50 dana dok ne postignu odgovarajuću težinu, u proseku tri kilograma. 
 Pre nego što stignu novi pilići na farmu, obavezno očiste, operu i dezinfikuju  objekte. 
– Da bi pilići bili u dobroj kondiciji, najbitnije je da pile bude kvalitetno, da je zdravo, vakcinisano i da je dobro hranjeno – kaže naš sagovornik. – Najvažnije je da se vodi računa o toploti, higijeni, da ne bude vlažna prostirka.  Ima tu dosta posla i  nije baš jednostavno. Pilići su nežni, non-stop treba da se neguju. Bilo je velikih problema ovog leta, naročito kad su temperature išle do 40 stepeni, jedva smo mogli da ohladimo objekte, jer oni ne mogu da izdrže toliku temperaturu. Uključili smo ventilatore i neki naš izum – mikro-prskalice koje hlade samo vazduh, a ne kvase prostirku i piliće. Kad su mali pilići, optimalna temperatura treba da je 32-33 stepena, za veće je optimalno 22-24 stepena, a mi smo sretni kad možemo da snizimo temperaturu na 34-35 kad su tako velike vrućine. Već na 36 stepeni pilići uginjavaju. To je veoma teško i stresno. U posao je uključena cela porodica – supruga, sin i ćerka. Sada polako deci prepuštamo posao, a mi smo tu da pomažemo, jer smo kroz iskustvo izučili zanat.
 
Osim tova pilića Ištvan Zima se bavi i biljnom proizvodnjom.  Kaže da je sada više uključen u ratarstvo. Ima 95 jutara sopstvene zemlje i na po 30 jutara gaji pšenicu, kukuruz i suncokret. 
– Ove godine zbog suše usevi su podbacili  za 30–50 odsto i taman ono što smo trebali da zaradimo povećanjem cene, to nam je odnela suša. Ako budemo na nuli, biće dobro – ako ne budemo, idemo dalje. Pšenica je ove godine bila posejana na tri lokacije i tamo gde je bilo malo kiše prinos je bio preko tri tone po jutru, što je za ovu godinu i ove uslove dobro. U dobrim godinama pšenica rodi 4-4,5 tone po jutru. Rod kukuruza će biti najlošiji, nećemo imati ni 50 odsto prošlogodišnjeg roda. Taj teren gde je posejan je bio najsušniji. Ranije je bilo i po šest-sedam tona po jutru. Suncokret je rodio preko dve tone po jutru, što je podnošljivo. Meni je bitno da završim pozitivno – kaže naš sagovornik.
U proizvodnji ratarskih useva ovaj proizvođač poštuje agrotehničke mere,  od dubokog oranja, podrivanja, osnovnog đubrenja, preko setve i nege, do ubiranja useva. Žetvene ostatke redovno zaorava i na taj način obogaćuje zemljište humusom. Svake pete godine njive đubri živinskim stajnjakom, a pošto je pre tri godine kupio zalivni sistem, može da zaliva njivu koja se nalazi pored Begeja.  Kaže da ne može da se đubri ako nema vode, pa će to da iskoristi. Živinski stajnjak, kako objašnjava, treba najpre da sazri, pa se tek onda koristi za đubrenje, jer ako je svež može da ošteti biljke.  
 
– Ranije je, zahvaljujući merama vlade, bila doneta odluka da oni koji se bave živinarstvom i proizvodnjom mesa imaju pravo prečeg zakupa državne zemlje. U početku sam dobio zemlju nekoliko puta na jednu, dve i tri godine i trebalo je da dobijem 270 hektara na osnovu broja pilića. Računajući na to, kupio sam traktor John Deere i kombajn Claas da bih mogao lakše da obrađujem  zemlju. Međutim, pre pet-šest godina Vlada je donela odluku da se smanjujuje ta površina 10 puta, tako da sam izgubio sve, zato što ja već imam 27 hektara i nisam dobio ništa. Živinari od tada nemaju pravo na preči zakup, a i sad je već državna zemlja dodeljena u zakup na 30-40 godina. Tako su živinari ostali bez zemlje. Ove godine ću otplatiti kredit za traktor i kombajn i to sam sve morao da finansiram od sopstvenih sredstava – ističe Ištvan Zima.
Naš sagovornik kaže da je poljoprivrednu mehanizaciju kupovao preko IPARD programa iz Mađarske, a zalivni sistem uz pomoć mera naše Vlade. Nedavno je kupio buldožer da bi napravio dolme, jer iza farme ima zemljište koje ne može da se obrađuje. Zato bi tu napravio jezerce i odatle zalivao useve. 
I pored toga što se porodica Zima trudi i vredno radi, nikad se ne zna da li će se trud isplatiti. Da je znao kakva će biti godina, kaže, ne bi sejao kukuruz i imao bi više novca, jer je potrošio mnogo za nabavku nafte za oranje, herbicide, mineralno đubrivo, a neće zaraditi dovoljno ni da pokrije troškove. Sledeće godine će sejati i soju jer ima zalivni sistem, a i zbog plodoreda će dobro doći ovaj usev. Soja je, kako smatra, biljka koja poboljšava strukturu zemljišta. 
Kad porade sve poslove i dok je lepo vreme, Ištvan i njegova supruga   Eržebet uspevaju da sebi daju malo oduška i odu na brod koji se nalazi na Tisi kod Bečeja. Tamo provode po dve-tri nedelje, pecaju, uživaju, odmaraju se. Nadaju se da će u budućnosti imati više takvih trenutaka, a manje brige zbog posla. 
Write comment (0 Comments)

Ovog vikenda donosimo vam super recept za domaću teleću čorbu. Idealna je za svaku priliku a najbolja kao toplo slavsko predjelo.

Recept je jednostavan. Detaljan postupak možete pogledati na https://persu.rs/teleca-corba/ i oceniti ukoliko vam se dopada.

Sve sastojke potrebne za pripremu, možete pronaći u najbližem PerSu marketu, a usput i uštedeti. Više o PerSu akcijama na https://persu.rs/akcije/

Write comment (0 Comments)

Turistička organizacija opštine Žitište je i ove godine, dvanaesti put za redom, organizovala manifestaciju "...Znam i ja..." u saradnji sa Predškolskom ustanovom i svim Osnovnim školama sa teritorije opštine Žitište.

Manifestaciju je otvorio direktor Turističke organizacije opštine Žitište Mitar Šarenac a veliki dopinos u održavanju manifestacije dali su Mesna zajednica Banatsko Karađorđevo i Udruženje žena "Vidovdan".

Oko 120 učesnika manifestacije, dece predškolske ustanove i učenika osnovnih škola, piredili su predivan program u kome su uživali svi prisutni u punoj sali Doma kulture u Banatskom Karađorđevu.

Write comment (0 Comments)

U organizaciji udruženja žena „Međanke“ održana je deveta tradicionalna gastronomska manifestacija „Pitijada“ u Omladinskom domu u Međi.

U takmičarskom delu učestvovalo je šesnaest udruženja žena čije se vredne i spretne predstavnice takmičile u pripremi najukusnijih i najlepših slanih i slatkih pita.

Veliki broj žena, prijatelja i saradnika udruženja okupio se i uživalo u sjajnoj atmosferi u Međi. Irena Ristić, predsednica Udruženja "Međanke" pozdravila je sve prisutne i izrazila zahvalnost mnogima koji u pomogali u održavanju manifestacije.

U slanim pitama prvo mesto je osvojilo udruženje žena iz Torka, drugo mesto je osvojilo udruženje žena iz Aleksandrova, dok je treće mesta osvojilo udruženje žena iz Boke. U slatkim pitama prvo mesto osvojilo je udruženje žena iz Međe, dok je drugo mesto osvojilo udruženje žena iz Kikinde a treće udruženje žena iz Međe.

Pokrovitelji manifestacije su Pokrajinski sekretarijat za privredu, vodoprivredu i šumarstvo i Turististička organizacija opštine Žitište.

Write comment (0 Comments)

Raspisan je konkurs za dodelu nagrada i priznanja Opštine Žitište povodom praznika Opštine Žitište, 12. decembra.

Za priznanja mogu biti predložena fizička ili pravna lica koja su ostvarila izuzetne rezultate u svom radu, a od posebnog su interesa za Opštinu Žitište. Javna priznanja Opštine Žitište su:

"Počasni građanin Opštine Žitište"

"Povelja Skupštine Opštine Žitište"

"Zahvalnica Skupštine Opštine Žitište"

Predloge za dodelu priznanja mogu uputiti organi lokalne samouprave, organi mesne samouprave, javne službe, organizacije, ustanove, javna preduzeća, privredna društva, udruženja građana kao i sva druga pravna i fizička lica.

Predlog za dodelu priznanja mora biti obrazložen i sadržati biografske podatke o predloženom kandidatu, fizičkom ili pravnom licu. Predlog mora sadržati razloge, uspehe, postignuća i aktivnosti, zbog kojih se kandidat predlaže za određeno priznanje.

Rok za dostavu predloga je 21. novembar tekuće godine. Prijave se dostavljaju na adresu Skupština Opštine Žitište, Komisija za dodelu nagrada i priznanja, ul. Cara Dušana 15., Žitište ili putem elektronske pošte Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Write comment (0 Comments)

Lea Radlovački iz Žitišta dobila je priznanje dnevnog lista "Dnevnik". Godišnja novinarska nagrada za Leu uručena joj je danas na dan proslave 80 godina ovog dnevnog lista.

Kako se kaže u obrazloženju žirija Lea "u svakom momentu, može da radi bilo koji novinarsko urednički posao u Dnevniku i iako je mlada služi za primer mlađima kako uspeti u ovom teškom poslu".

Lea više od 8 godina gradi novinarsku karijeru u Dnevniku,od skoro je postala urednik Novosadske hronike u Dnevniku, rubrike u kojoj je pre 8 godina i počela da radi, takođe, poznata je između ostalog po reportažama iz naše opštine i okoline i moramo istaći da smo i mi uvek imali odličnu saradnju sa njom i njenim kolegama. Foto: dnevnik.rs


Write comment (0 Comments)

Teniski klub Trending uspešno je završio takmičenje letnje teniske lige koja se organizovala na teniskom terenu u okviru sportsko poslovnog centra Pešut u Žitištu. Učešće u ligi uzelo je 22 takmičara od kojih su 20 završilo ligu. Takmičenje je počelo prvog juna  a završilo se krajem oktobra, prvo mesto osvojio je Robert Filep drugi je Nebojša Marković a treće mesto pripalo je Nikoli Topoliću. Direktorica kluba Milica Šolaja kaže da je obzirom da se liga organizovala prvi put izuzetno zadovoljna odzivom, kvalitetom i samom organizacijom lige uz napomenu da se u toku takmičenja povredilo četri igrača kojima je nađena zamena.


Potpresednica kluba Žana Govedarica konstatuje da zbog neočekavano velikog odziva igrača koji je uticao na dužinu takmičenja ove sezone nismo organizovale treći tradicionalni turnir ali će se početkom sledeće sezone organizovati turnir(2022) onda sledi liga i krajem sezone turnir(2023). Sledeće sezone liga će se igrati u dve grupe da bi se dobilo prostora za organizaciju turnira. Zahvaljujemo se administratoru lige Aleksandru Popoviću na izvarednom vođenju lige.


Predsednica kluba Aleksandra Dutina zahvaljuje se svim takmičarima na učešću u ligi a ujedno čestita pobedniku uz najavu da će uskoro biti organizovano svečano dodeljivanje nagrada uz prisustvo igrača ,organizatora , sponzora , medija... Zahvalnost na pomoći u organizaciji lige dugujemo Sportskom Savezu Opštine Žitište i Turističkoj Organizaciji Opštine Žitište kao i sponzorima: „Valor“ Zrenjanin , „Sitoprint“ Žitište , „Kruna voda“ Zrenjanin, „Picerija Belvedere „ Žitište ,poslastičarnica „Cassato in“ Žitište , „Gomex“ Zrenjanin ,rođendaonica „Happy day kids“ Žitište , uplatno mesto „Bee Dream“ Žitište, „Apatinska pivara“ Apatin .Naravno velika zahvalnost medijskim sponzorima : „Žitište online“ , List“Zrenjanin“ , „Sport info“ , „Info centar Žitište“ , „Večernje novosti“ , „Sportski žurnal“ , „Dnevnik“ .

KONAČNA TABELA

1. Filep Robert
2. Marković Nebojša
3. Topolić Nikola
4. Lolić Aleksandar
5. Egredžija Igor
6. Nemanjić Nemanja
7. Đurica Danilo
8. Vidaković Mitar
9. Vavan Miodrag
10. Rajlić Borko
11. Filep Toni
12. Tomić Miloš
13. Mirčić Danijel
14. Medarević Braniša
15. Grbić Aleksandar
16. Milutinović Aleksandar
17. Đurica Ranko Lala
18. Cvetićanin Željko
19. Ćulibrk Dragan
20. Knežević Pero

Write comment (0 Comments)

Agencija za bezbednost saobraćaja raspisala je javni poziv za subvencionisanu dodelu zaštitnih ramova za upotrebljavane traktore marke IMT 533, 539, 540, 542 i 549.

Rok za prijavu do 30. 11. 2022. godine.

Poziv možete pogledati na linku Agencije za bezbednost saobraćaja: OVDE kao i na linku Opštine Žitište OVDE.

Sva zainteresovana fizička lica mogu da podnesu zahtev Agenciji za bezbednost saobraćaja, koji treba da sadrži: potvrdu da je fizičko lice izmirilo sve obaveze po osnovu poreza na imovinu, jednu fotografiju (prednja strana) traktora za koji se dodeljuje zaštitni ram i kopiju saobraćajne dozole, tj da je bar jednom registrovan.

Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane dodele zaštitnih ramova za upotrebljavani traktor možete preuzetOVDE.

Write comment (0 Comments)

 
Zasladite kišni dan super rolatom od bundeve na PerSu način. Miris cimeta i slatki bundevin pire čine neodoljivu kombinaciju koju će vaši ukućani obožavati.

Recept je jednostavan. Detaljan postupak možete pogledati na https://persu.rs/rolat-od-bundeve-i-sira/ i oceniti ukoliko vam se dopada.
 
Sve sastojke potrebne za pripremu, možete pronaći u najbližem PerSu marketu, a usput i uštedeti. Više o PerSu akcijama na https://persu.rs/akcije/.
Write comment (0 Comments)

Opština Žitište raspisala je javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije na porodičnim kućama i stanovima za građane sa teritorije opštine Žitište.

Ukupan odziv građana je veći od očekivanog, odnosno pristiglo je preko 220 prijava.

Podsećamo, ukupan iznos sredstava koji je na raspolaganju od strane Opštine Žitište i Ministarstva rudarstva i energetike iznosi 10.5 miliona dinara, od kojih je 6.5 miliona izdvojila Opština Žitište, i 4 miliona Ministarstvo.

Predlog konačne rang liste (ime i prezime, mesto, broj bodova) :

Zamena spoljnih prozora i vrata za porodične kuće i stanove

1 Drago Stojanović Banatski Dvor 97,5
2 Meng Aleksandar Žitište 93
3 Boro Ždralić Torak 92,5
4 Ranko Кnežević Banatski Dvor 91
5 Dragana Melar Banatski Dvor 90
6 Vojislav Кesić Banatski Dvor 90
7 Vida Martinović Banatsko Кarađorđevo 89,5
8 Igor Ruža Torda 87,5
9 Janik Eržebet Hetin 86
10 Petar Dapčević Banatsko Кarađorđevo 83,5
11 Gordana Vujović Međa 83
12 Laslo Galgo Banatski Dvor 80
13 Sobodan Davidović Žitište 78,5
14 Persida Pavlov Srpski Itebej 77,5
15 Branislav Roksandić Ravni Topolovac 77
16 Boris Ćurguz Žitište 76,5
17 Stojanka Ratković Žitište 76
18 Bojan Marčeta Žitište 74
19 Кiš Biljana Ravni Topolovac 72,5
20 Novo Zubac Ravni Topolovac 72,5
21 Vukašin Tomić Ravni Topolovac 69
22 Predrag Amižić Žitište 66
23 Mirko Davidović Žitište 61
24 Vitomir Petrović Međa 58,5
25 Milan Čučković Žitište 46
26 Ninoslav Amižić Žitište 38,5
27 Šandor Maković Novi Itebej 36
28 Dorijan Rošu Torak 84,5
29 Miljko Dragašević Banatsko Кarađorđevo 83,5
30 Dragana Mijatović Žitište 82,5
31 Ilona Juhas Torda 81
32 Aleksandar Bunjevac Torak 68,5
33 Vesna Ribić Čestereg 67,5
34 Eva Farkaš Torda 66
35 Iljana Jojić Torak 66
36 Slavica Balaban Žitište 66
37 Petko Vuković Banatski Dvor 64,5


Termička izolacija zidova za porodične kuće

1 Živojin Jezdin Međa 73,5
2 Endre Pataki Torda 67,5
3 Boja Smiljanić Banatsko Кarađorđevo 66
4 Pataki Ervin Torda 66
5 Vitomir Maljković Banatski Dvor 65
6 Tibor Čorba Torda 65
7 Đeri Čaba Banatski Dvor 61
8 Ljubica Maljković Banatski Dvor 61
9 Nikola Labus Banatsko Кarađorđevo 58,5

Nabavka i instalacija kotlova za gas za porodične kuće

1 Dušan Marković Srpski Itebej 90,5
2 Ildiko Кovač Novi Itebej 83
3 Dušan Кljaić Torak 82,5
4 Jožef Antal Novi Itebej 81
5 Ede Ormoš Novi Itebej 78
6 Srbislav Živanov Međa 71
7 Etel Šipoš Novi Itebej 61
8 Atila Astaloš Novi Itebej 60
9 Mihalj Кoso Žitište 59
10 Žolti Ilijin Srpski Itebej 57,5
11 Bosiljka Stamenković Srpski Itebej 57,5
12 Кlara Кoložvari Novi Itebej 56
13 Marin Кnežević Čestereg 52
14 Zoran Rodić Žitište 48,5
15 Predrag Arsić Srpski Itebej 48,5
16 Ivana Rapajić Banatski Dvor 47
17 Željko Janković Žitište 45
18 Draginja Bogić Srpski Itebej 44,5
19 Dragan Radaković Žitište 43,5
20 Milorad Radinović Žitište 41
21 Branislav Savić Međa 41
22 Sava Robert Žitište 38,5
23 Milan Rodić Žitište 38,5
24 Miloš Nedeljković Žitište 36
25 Milan Кnežević Banatski Dvor 35
26 Branko Zorić Žitište 31
27 Ljiljana Radaković Žitište 31
28 Branko Danilović Banatski Dvor 26
29 Mirća Lelea Torak 25
30 Goran Кujundžić Ravni Topolovac 25


Nabavka i instalacija kotlova na gas i ugradnja cevovodne mreže za porodične kuće

1 Novica Žarković Banatski Dvor 96
2 Nikola Plećaš Banatsko Кarađorđevo 83
3 Marinel Fluture Torak 81
4 Leposava Matić Žitište 78,5
5 Avram Jon Torak 66,6
6 Dragan Novak Žitište 66
7 Dragan Radonja Ravni Topolovac 65
8 Nikola Jakšić Banatsko Кarađorđevo 62,5
9 Svetozar Škorić Banatsko Кarađorđevo 61
10 Zorana Aracki Srpski Itebej 61
11 Mita Petrov Srpski Itebej 52,5
12 Dara Vručinić Žitište 51
13 Radovan Umićević Žitište 39,5
14 Anka Smiljanić Banatski Dvor 39


Nabavka i instalacija kotlova za biomasu

1 Aleksandar Ratković Žitište 81
2 Nandor Dobai Torda 59,5
3 Atila Patai Novi Itebej 48,5
4 Mladen Vujinović Čestereg 36

Više na sajtu Opštine Žitište - Konačna rang lista

Write comment (0 Comments)

Petar Ivančević iz Banatskog Karađorđeva proizvodi povrće u zatvorenom prostoru već 20 godina. U pitanju je sezonska proizvodnja zelene salate, rotkve, spanaća, mladog crnog luka i drugog povrća u plastenicima.
– Ove godine smo povećali plasteničku proizvodnju pomoću sredstava iz Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede i podigli pet plastenika od po 200 kvadrata – kaže naš sagovornik. – Proizovodnja povrća u plastenicima zahteva velika ulaganja i mnogo rada i obavezuje da budeš stalno prisutan, ali se ipak isplati, jer prodajem sve proizvode sa kućnog praga, a ne preko nakupaca. Proizvodnju planiram tako da sukcesivno stižu rani krastavac, paprika, kupus i drugo povrće, dok još ne stignu sveži plodovi iz bašte. 
 
Naš sagovornik kaže da povrće u plasteniku proizvodi iz rasada ili direktnom setvom. U plasteniku od 200 kvadrata, na primer, stane 600 strukova rasada paradajza, a zavisno od ulaganja i proizvodnje dobije tri do osam kilograma plodova po stablu. Salate bude oko 2.500 glavica. Spanać ide direktnom setvom i može da dobije oko tone. 
 
U proizvodnji povrća ovaj povrtar poštuje sve agrotehničke mere. 
 
– Da bi se dobilo zdravo povrće, mora dobro da se pripremi zemljište za setvu u plasteniku. To znači da se dezinfikuje, nađubri, iskultivira, naprave grede, na koje se stavlja malč-folija, izbuše rupe, a nakon toga kreće rasađivanje. Za salatu, koja stiže za prodaju početkom marta, a posejana je već i nikla u septembru, postavlja se folija od dva metra širine, na kojoj su izbušene rupe na oko 30 cm i u njih se rasađuju biljke. Pošto su plastenici bez grejanja i dogrevanja, ako je temperatura napolju minus 10 stepeni, pokrivam ih agrotekstilom i na taj način podižem temperaturu na minus tri-četiri stepena. Kupusnjačama i salati koje su u maloj rozeti ove temperature ne mogu da nanesu štete. Ako dođu rani mrazevi, onda bi bio problem. Ukoliko je jako toplo vreme, stavlja se zasena koja u letnjim danima spušta temperaturu u plasteniku – kaže Ivančević.
Rasad kupusa ovaj povrtar proizvede u plasteniku, a rasađuje na otvorenom polju obično početkom februara. Kaže da hibridi kupusa koje on gaji dobro podnose temperaturu do minus sedam stepeni, pa mogu rano da se rasade. U ranoj setvi idu hibridi koji ne daju krupne glavice od 1,5 do 1,7 kilograma i dobije se solidan rod. U slučaju najava velikih minusa primenjuje agrotekstil za pokrivanje biljaka. 
Za sadnju kupusa na otvorenom najpre upotrebljava stajsko đubrivo da bi popravio strukturu zemljišta. Oko 90% biljaka se zaliva sistemom “kap po kap” i najvažnije je da se povrće proizvede ranije, pre nego što stigne u baštama. To bude mesec-mesec i po ranije. 
Ove godine, kaže, nije bilo potrebe za primenom hemijskih sredstava, a kad ih koristi najbitnije je da to bude u pravo vreme za rasad krastavaca, paradajza, parike... Obavezno poštuje karencu. Biljke redovno i prihranjuje. 
Osim povrća, Ivančević na otvorenom gaji i ratarske useve zbog plodoreda. Na oko osam hektara smenjuje pšenicu, suncokret i kukuruz. Ove godine je sa polja pod pšenicom ubrao oko pet tona po hektaru. U dobrim godinama prinos pšenice obično bude oko osam tona po hektaru. 
Proizvodnju povrća finansira iz sopstvenih sredstava, ne uzima kredite, a seme nabavlja i plaća na odloženo. 
 
Ovaj povrtar kaže da su njegovom uspehu u proizvodnji povrća doprinele  razne edukacije i dugogodišnje iskustvo. Veliku pomoć pruža mu sin Marko, koji ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo i može da učestvuje na raznim konkursima za kupovinu poljoprivredne mehanizacije sa povraćajem sredstava. Planiraju da kupe mašinu za malčiranje i da olakšaju i ubrzaju posao u plasteniku. U jednom plasteniku će, kako kaže, probati da proizvede i mladi krompir. 
Želja mu je da se oproba i u voćarskoj proizvodnji. Posadio bi šljivu jer tu, smatra, ima više alternativa. Može da je prodaje kao konzumnu šljivu, sušenu ili prerađuje za rakiju.
Write comment (0 Comments)

Obaveštavaju se građani opštine Žitište da u skladu sa Odlukom o opštem uređenju naseljenih mesta i komunalnom redu nije dozvoljeno da se na javnim površinama parkiraju poljoprivredne i radne mašine, neregistrovana, havarisana ili odbačena vozila, priključna oprema i druga oprema ili mašine u periodu kada se ne vrše sezonski radovi i to od 1. novembra do 31. marta. 
 
Takođe, u skladu sa Odlukom o održavanju javnih zelenih površina, javne površine ispred građevinskih objekata (domaćinstava) potrebno je redovno održavati i uređivati na način koji ne narušava izgled naseljenog mesta i da visina trave ne prelazi 25 cm.
 
Svako nepoštovanje zakonom utvrđenih propisa je kažnjivo, a komunalna inspekcija će sprovesti sve neophodne Zakonom predviđene mere.
 
Foto: Angažovanje komunalne službe po nalogu komunalne inspekcije
 
Write comment (0 Comments)

Udruženje žena " Vredne ruke" iz Srpskog Itebeja večeras su na sebi svojstven način održale tradicionalnu šesnaestu po redu "testijadu".
 
Udruženja žena kao takmičari, a ujedno i gosti ove manifestacije donela su krofne i kroasane na takmičarsko postolje.
 
 
Nakon pozdravnih reči domaćina-predsednice udruženja žena "Vredne ruke" Kate Niković i bogato pripremljene trpeze gosti su pored ukusnih zalogaja uživali i u tomboli koja je najsrećnijima ovog puta donela lepe nagrade.
 
 
Proglašenje pobednika propraćeno je aplauzima, a titulu najboljih krofni i kroasana ponelo je u obe kategorije udruženje žena iz Melenaca.
 
 
Ovom prilikom svečana povelja uručena je i predstavnicima Turističke organizacije opštine Žitište za nesebičan dugogodišnji doprinos razvoju ovog udruženja.
 
 
 
Write comment (0 Comments)

U žitištanskom Domu kulture u subotu 12. novembra održan je godišnji koncert kulturno umetničkog društva ''Milan Mića Sučević''.

130 članova KUD "Milan Mića Sučević" nastupilo je na godišnjem koncertu i obeležili 61 godinu postojanja.

Nove koreografija ali i veliki broj mladih igrača i muzičara garantuju da će društvo još dugo živeti među žitištanima i ponosno nositi ime nakadašnjeg igrača i koreografa Milana Miće Sučevića.

Write comment (0 Comments)

Zvezde Granda je takmičenje pevača u organizaciji muzičke kuće Grand produkcije. Na ovoj muzičkoj manifestaciji biraju se novi pevači Grand scene. Prvo takmičenje održano je 2004. godine.
 
U subotu 5. novembra žiriju se predstavio naš sugrađanin Dragan Kosović iz Žitišta sa numerama Odiseja i Medena. Nažalost Dragan nije dobio ni jedan glas i napušta takmičenje.
 
Pogledajte Draganov nastup u Zvezdama Granda od 02:28:35
Write comment (0 Comments)

Tokom ove nedelje predstavnici Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine posetili su 21 obrazovno-vaspitnu ustanovu na teritoriji AP Vojvodine.

U akciji pod nazivom „Posete školama 2022”, ustanove su obišli potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar Žolt Sakalaš, podsekretar Viktor Pal, kao i pomoćnice pokrajinskog sekretara Milica Vučićević, Tijana Pavlov i Milinka Hrćan.

Razlog posete školi u Hetinu je nedavna sanacija objekta koja je iznosila 9.912.646,20 dinara sa PDV i to od AP Vojvodine iznos od 8.260.538.50 dinara i 1.652.107,70 dinara iz budžeta Opštine Žitište.

Ovim radovima obezbedili su se kvalitetniji i bezbedniji rad ove ustanove.

Write comment (0 Comments)

Van Drunen Farms Evropa d.o.o. raspisuje konkurs za radne pozicije:
 
Mašinbravar
Opis posla:
* Sečenje, savijanje, bušenje i brušenje profila, cevi i limova.
* Izrada i montaža delova i čeličnih konstrukcija.
* Provera ispravnosti mašina, opreme i alata, njihova priprema za vršenje poslova,
upravljanje i rukovanje istim.
* Koristi ručni, pneumatski, hidraulični i električni alat.
* Koristi motorizovanu opremu, kao što su viljuškar i dizalica.
* U slučaju potrebe pomaže u ostalim poslovima održavanja.
* Čišćenje i održavanje zaduženog alata i opreme.
* Održavanje čistoće radnog mesta i radnog okruženja.
* Poštovanje propisa o kvalitetu i pridržavanje mera o bezbednosti i zdravlju na radu.
Obrazovanje: SSS mašinskog ili metalskog smera.
Radno iskustvo: Poželjno iskustvo u obavljanju istih ili sličnih poslova, ali nije nužan uslov.
Znanja i veštine:
* Ukrajanje cevi.
* Elektrolučno zavarivanje.
Broj izvršilaca: 1
 
Električar
Opis posla:
* Zadužen za rešavanje problema i korektivno održavanje opreme, uređaja, sklopki,
elektro-motora, pogona (električnih, hidrauličnih i pneumatskih), štampanih ploča,
PLC uređaja (programabilnih logičkih kontrolera), i druge procesne opreme.
* Zadužen za čitanje i razumevanje električnih i mehaničkih crteža i šema, tehničkih
crteža i specifikacija.
* Koristi unimere, različitu dijagnostičku opremu, i sve neophodne instrumente da bi
obavio dijagnostiku i rešavanje problema u vezi opreme.
* Obavlja preventivno održavanje opreme i uređaja u delokrugu svog rada.
* Obavlja instalaciju, testiranje, kalibraciju, održavanje i popravku kompletne
opreme u delokrugu svog rada.
* Obezbeđuje pravilno podešavanje i kalibraciju fabričke opreme i uređaja.
* Instalira i održava električne provodnike, električne vodove, prekidače, elektro-
pneumatske aktuatore i pozicionere.
* Koristi ručni, pneumatski, hidraulični i električni alat.
* Koristi motorizovanu opremu, kao što su viljuškar i dizalica.
* U slučaju potrebe pomaže u ostalim poslovima održavanja
* Obavezan je da primenjuje sredstva zaštite na radu i sve mere bezbednosti i
zdravlja na radu i protivpožarne zaštite.
Obrazovanje: Srednja stručna sprema elektrotehničke struke.
Radno iskustvo: Poželjno iskustvo u obavljanju istih ili sličnih poslova, ali nije nužan uslov.
Znanja i veštine:
* Poznavanje rada na računar
* Poželjno znanje engleskog jezika
Broj izvršilaca: 1
 
Mesto obavljanja posla: Banatsko Karađorđevo.    
Opis kompanije:  Kompanija Van Drunen Farms Evropa d.o.o. sa sedištem u Banatskom Karađorđevu, je strana kompanija, koja već više od 15 godina posluje u Srbiji. Bavi se preradom voća i povrća,  tehnologijom liofilizacije.
 
 Ukoliko imate želju da konkurišete za posao u našoj kompaniji, pošaljite Vašu biografiju na:
 * poštansku adresu Njegoševa bb, Banatsko Karađorđevo 23216,  ili Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
 
 Rok za prijavu je 19.11.2022.godine.
Write comment (0 Comments)